Dojava o napadu na granice BiH lažna, ali EU pojačava pritisak zbog migracija: "Neka nas prime u članstvo pa onda zahtijevaju"

Nakon što je od hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova primila informaciju o mogućem napadu na granične prelaze u BiH, Granična policija utvrdila je da je riječ o neistinitoj informaciji, potvrđeno je za N1 iz ove policijske agencije.

"Naime, odmah po zaprimanju informacije, Granična policija BiH je u saradnji s drugim sigurnosnim agencijama preduzela sve mjere i radnje te pojačala rad na terenu, angažujući dodatne ljudske resurse i materijalno-tehnička sredstva. Istovremeno, u skladu s procedurama, preduzete su sve aktivnosti na provjeravanju tačnosti navoda informacija, kao i operativno-taktičke aktivnosti na terenu", kazali su iz Granične policije BiH.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na naš upit odgovaraju:

"Državna agencija za istrage i zaštitu obaviještena je o informacijama iz vašeg upita. Radi se o okvirnim informacijama, te nadležna policijska tijela preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti".

Jačanje bh. granica u fokusu je kako domaće, tako i evropske bezbjednosti. EU je ukinula vize građanima BiH 2010. godine, nakon čega se Bosna i Hercegovina obavezala na usklađivanje svoje vizne politike s blokom. Ipak, za razliku od susjeda, BiH je tokom prošle godine povećala nivo neusklađenosti. Bezvizni ulazak i dalje je omogućen državljanima Rusije, Kine, Turske, Azerbejdžana, Kuvajta i Katara, prema stavu Brisela, pojačava ilegalne migracije prema EU. No, prema riječima vojno-političkog analitičara, Hamze Višće, evropski put treba da bude prioritet domaćih vlasti.

"Mi smo odlučili da poštujemo politiku i hoćemo da idemo u EU, a to znači da se trebamo tome prilagoditi. I naši prijatelji, s kojima imamo dobre odnose, pa i taj bezvizni režim, trebaju da razumiju našu želju da budemo dio evropskih integracija", smatra Hamza Višća, vojno-politički analitičar.

Kroz program reformi, kojeg je u decembru odobrila Evropska komisija, BiH se obavezala, zaključno sa 2027. godinom, da će svake godine uvesti vize za najmanje jednu državu.

I dok evropski zvaničnici nepoštovanje njihovih politika ocjenjuju direktnim migracijskim i bezbjednosnim rizikom, vlasti u BiH svoj potez opravdavaju prijateljskim vezama i geopolitičkim izazovima.

"Veliki su pritisci, ali tu očekujemo dvosmjernu ulicu. Očekujemo prvo kakva će biti reakcija Evropske unije. Pozivam ih na ozbiljnost. Već rješavamo u Ministarstvu vanjskih poslova neke olakšice prilikom aplikacija za viziranje", kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Iako je BiH preduzela određene korake, poput potpisivanja sporazuma sa Frontexom, u Izvještaju Evropske komisije stoji da i dalje postoje kašnjenja u readmisiji i problemi u kontroli granica. S druge strane, profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić, smatra da BIH, prije svega, treba da vodi računa o svojim, a ne o tuđim interesima.

“EU, ukoliko želi da se mi ponašamo, u skladu sa onim što želi, neka nas primi u svoje članstvo, pa ćemo se onda ponašati, a do tada, ne vidim kakvo pravo EU ima da nama postavlja bilo kakve uslove. To je, zaista, njihov problem ako imaju nekih problema s tim zemljama, ili nekim drugim koje, eventualno, s nama imaju bezvizni režim. Ne mogu reći da ova država posjeduje puni kapacitet, kad je u pitanju njen vlastiti suverenitet pa da sad kažem – mi trebamo štititi svoj suverenitet. Mi smo ga davno ispustili iz ruku, ali to ne znači da ne treba da se, u principu, borimo da se on vrati", poručio je Hadžidedić.

Prema odluci Savjeta ministara BiH od 2017. godine, državljani iz više od 70 zemalja mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez viza. Ipak, dok pojedini ocjenjuju da je mala mogućnost da će bh. vlasti u kratkom roku pristati na uvođenje viznog režima, drugi su stava da od svojih zahtjeva neće odustati ni Evropska unija.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad